Претрага
6 items
-
Кречњаке брече на подручју Лучана (Милојевића брдо)
Мирослав Радета (2023)Задатак овога рада је био, потврда сазнања да је ово географско подручије Лучана (Милојевића брдо) изграђено од кречњачких творевина. После краћег описа географског положаја, прегледа ранијих истражијања и геологије ширег подручија усмерили смо пажњу на лабараторијске методе. Анализа и интерпретација добијених резултата изведена је на основу испитивања 11 различитих узорака, прикупљених са истраживаног подручија. Поред наших лабараторијских испитивања, ослањали смо се на претходна истраживања и публиковане резултате ранијих испитивања. Наши резултати су показали да је 7 узорака од 11 ...Мирослав Радета. Кречњаке брече на подручју Лучана (Милојевића брдо), 2023
-
Uporedna analiza Q i GSI klasifikacije za definisanje parametara smičuće čvrstoće stenske mase
Vojislav Đorđević (2023)Problem odabira parametara čvrstoće na smicanje intenzivno ispucale, izotropne stenske mase, koja se može smatrati kontinuumom, predstavlja jedan od najvažnijih i najizazovnijih koraka pri analizama stabilnosti kosina, tunela, temelja i drugih objekata koji se izvode u stenskoj masi. Stoga, za potrebe izrade završnog rada master akademskih studija studijskog programa Geotehnika, na Rudarsko-geološkom fakultetu, izvršena je uporedna analiza dva klasifikaciona sistema koji nude mogućnost određivanja parametara smičuće čvrstoće stenske mase. Osnovni cilj pisanja ovog rada je detaljna analiza dva klasifikaciona ...stenska masa, parametri smičuće čvrstoće, klasifikacije stenske mase, MC kriterijum loma, analiza stabilnostiVojislav Đorđević. Uporedna analiza Q i GSI klasifikacije za definisanje parametara smičuće čvrstoće stenske mase, 2023
-
Analiza stabilnosti kosine na magistralnom putu M-1, deonica Lipci-Ljuta
Ksenija Gredić (2024)Katedra za Geotehniku održala je sednicu na kojoj mi je odobrena tema za završnirad pod naslovom “Analiza stabilnosti kosine na magistralnom putu M-1, deonica Lipci-Ljuta” u opštini Kotor.Za mentora je izabran van.prof.Miloš Marjanović, dok za članove komisije su izabrani prof.dr. Biljana Abolmasov i doc.dr. Zoran Berisavljević. Tokom izrade završnog rada, korišćeni su podaci iz “Elaborata o rekonstrukciji magistralnog puta M-1 (M-2), dionica Lipci-Ljuta, dužine cca 15km”, kao i ostala odgovarajuća stručna literatura. Na osnovu terenskih radova i dobijenih rezultata ...... Lokaciju istraživanja morfološki posmatrano čine donji djelovi padina neposredno iznad mora u Bokokotorskom zalivu, na dionici od Lipaca do Ljute. Padine brda su velikog nagiba, preko 40”, a u zoni same nestabilne kosine subvertikalne. Kote terena duž trase puta su oko 4.0 mnv u zoni puta do oko 50.Omnv ...
... ili strmog pada. Krečnjaci i dolomiti kao geotehnička sredina su generalno dobrih svojstava posebno ukoliko slojevi padaju u kosinu, odnosno u brdo ili je dijagonalno sijeku, što je slučaj na većem dijelu trase. Prema kategorizaciji GN-200 sedimenti pripadaju V i VI kategoriji iskopa. Inžen ...
... 22 i 23: analiza kinematske mogućnost smicanja za profil 1582 Kako se iz prethodne analize vidi pad slojeva je povoljan, odnosno slojevi padaju u brdo pod uglovima od oko 12"% Do klizanja može doći po prvoj familiji pukotina (EPpl=168/82) a u donjem dijelu sa kontra padom i po drugoj familiji pukotina ...Ksenija Gredić. Analiza stabilnosti kosine na magistralnom putu M-1, deonica Lipci-Ljuta, 2024
-
Analiza stabilnosti kosine na magistralnom putu M-1, deonica Lipci-Ljuta
Ksenija Gredić (2024)Katedra za Geotehniku održala je sednicu na kojoj mi je odobrena tema za završnirad pod naslovom “Analiza stabilnosti kosine na magistralnom putu M-1, deonica Lipci-Ljuta” u opštini Kotor.Za mentora je izabran van.prof.Miloš Marjanović, dok za članove komisije su izabrani prof.dr. Biljana Abolmasov i doc.dr. Zoran Berisavljević. Tokom izrade završnog rada, korišćeni su podaci iz “Elaborata o rekonstrukciji magistralnog puta M-1 (M-2), dionica Lipci-Ljuta, dužine cca 15km”, kao i ostala odgovarajuća stručna literatura. Na osnovu terenskih radova i dobijenih rezultata ...... Lokaciju istraživanja morfološki posmatrano čine donji djelovi padina neposredno iznad mora u Bokokotorskom zalivu, na dionici od Lipaca do Ljute. Padine brda su velikog nagiba, preko 40”, a u zoni same nestabilne kosine subvertikalne. Kote terena duž trase puta su oko 4.0 mnv u zoni puta do oko 50.Omnv ...
... ili strmog pada. Krečnjaci i dolomiti kao geotehnička sredina su generalno dobrih svojstava posebno ukoliko slojevi padaju u kosinu, odnosno u brdo ili je dijagonalno sijeku, što je slučaj na većem dijelu trase. Prema kategorizaciji GN-200 sedimenti pripadaju V i VI kategoriji iskopa. Inžen ...
... 22 i 23: analiza kinematske mogućnost smicanja za profil 1582 Kako se iz prethodne analize vidi pad slojeva je povoljan, odnosno slojevi padaju u brdo pod uglovima od oko 12"% Do klizanja može doći po prvoj familiji pukotina (EPpl=168/82) a u donjem dijelu sa kontra padom i po drugoj familiji pukotina ...Ksenija Gredić. Analiza stabilnosti kosine na magistralnom putu M-1, deonica Lipci-Ljuta, 2024
-
Geotehnički uslovi rekonstrukcije Zavičajnog muzeja u Jagodini
Milan Tokanović (2024)U radu su prikazana geotehnička istraživanja za potrebe rekonstrukcije Zavičajnog muzeja Jagodina.Zavičajni muzej u ulici Kneginje Milice br.82 u Jagodini, ima ozbiljna oštećenja pojedinih delova konstrukcije koja su nastala na objektu tokom više od 80 godina eksploatacije.Kako bi se trajno rešio problem dinamičke stabilnosti i statičke održivosti konstruktivnog sistema objekta,neophodno je bilo definisanje geotehničkih uslova u zoni interakcije prirodne sredine i konstrukcije predmetnog objekta.Izvedena su terenska i laboratorijska ispitivanja na osnovu kojih su dobijene geotehničke podloge. Na osnovu dobijenih geotehničkih podloga ...geotehnička istraživanja, Zavičajni muzej, temelji, fundiranje, nosivost, sleganje, istražne jame, laboratorijska geomehanička ispitivanja, Jagodina... Pomoravlja. Na slici br. 2 prikazan je geografski položaj sa označenim istražnim područjem. Prostire se na površini od 470 km?, u podnožju Đurđevog brda, u ravnici oko Belice (koja je leva pritoka Velike Morave). Kroz teritoriju grada protiču reke Velika Morava i Lugomir, a zapadno od Velike Morave ...Milan Tokanović. Geotehnički uslovi rekonstrukcije Zavičajnog muzeja u Jagodini, 2024
-
Hidrogeološke karakteristike i ocena bilansa Ravaničkih krečnjaka
Andrijana Stanišić (2024)Hidrogeološka problematika koja se vezuje za složene uslove cirkulacije podzemnih voda u karstu kao i kompleksnost karakterizacije karstnih izdanskih voda, predstavljaju ključne faktore za usmeravanje ka istraživanju karsta i definisanje teme završnog rada. Tematikom rada obuhvaćene su prvenstveno hidrogeološke karakteristike područja istraživanja a zatim i analiza elemenata režima i bilansa podzemnih vodnih resursa u cilju njihove pravilne valorizacije.Zapadni krečnjački pojas Karpato-balkanskog luka odvojen je od mezozojskog kompleksa Kučajsko-beljaničkog masiva navlakom crvenih permskih peščara, koja se nastavlja na krepoljinsko-senjsku zonu ...karstni tip izdani, bilans podzemnih voda, podzemno isticanje, sifonalna cirkulacija, Ravanički krečnjaci... manastira “Blaga Marija”. Slivno područje ovog vrela prostire se na istok obuhvatajući Suvaču ı Jedan deo terena između Mečije rupe, Batinačke kose i brda Šiljka. U hipsometrijskom pogledu ono leži na 600 m nadmorske visine. U ovom delu, Crnica je usekla prostranu dolinu i dalje teče u pravcu jugozapada ...Andrijana Stanišić . Hidrogeološke karakteristike i ocena bilansa Ravaničkih krečnjaka, 2024