Претрага
37 items
-
Petrofizička svojstva krečnjaka postamenta spomenika „Pobednik” na Beogradskoj tvrđavi
Dijana Trajković (2024)Spomenik „Pobednik” je podignut 1928. godine na Gornjem gradu Beogradske tvrđave. Spomenik je predstavljen bronzanom muškom figurom sa orlom u desnoj ruci i spuštenim mačem u levoj ruci i delo je vajara Ivana Meštrovića, dok je postament delo arhitekte Petra Bajalovića. Postament je u vidu dorskog stuba sa kanelurama na visokoj kubičnoj bazi i izgrađen je od krečnjaka o čijem poreklu ne postoje zvanični literaturni podaci, ali u korelaciji sa ostalim objektima Beogradske tvrđave, pretpostavlja se da je za ...... sa rožnačkim kvrgama (Čičulić-Trifunović & Rakić, 1977). Srednji trijas (T>) je predstavljen masivnim i bankovitim krečnjacima, zatim dolomitima i bituminoznim krečnjacima koji su bogati mikrofaunom anizijskog kata. 11 Gornja jura (J5) se može podeliti na dva paketa: donji, koji se sastoji ...
... poznatija kao „sremska facija” gornjeg ponta. Srednji i gornji pliocen (Pl->3) je predstavljen donje paludinskim slojevima, koji pripadaju srednjem pliocenu i srednje i gornje paludinskim slojevima, koji odgovaraju gornjem pliocenu. Sedimenti srednjeg pliocena leže konkordantno preko oslađenih facija ...
... 5S 2,20 17,91 6S 2,13 20,52 Srednja vrednost 17,79 IN 2,48 8,15 2N 2,49 7,80 3N 2,52 2,70 6,67 4N 2,42 10,37 5N 2,45 9,62 6N 2,54 5,93 Srednja vrednost 8,09 Srednja vrednost ukupne poroznosti originalno ugrađenih krečnjaka iznosi 17,79 %, dok srednja vrednost krečnjaka za restauraciju ...Dijana Trajković. Petrofizička svojstva krečnjaka postamenta spomenika „Pobednik” na Beogradskoj tvrđavi, 2024
-
Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika
Kostić N. Bojan (2021)Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena na planini Rudnik ispitivan je na uzorcima iz pet bušotina. Definisano je šest varijeteta krednih stena (protolita) koji čine dve litološke jedinice izgrađene od klastičnog, karbonatnog i klastično-karbonatnog materijala. Vulkanskom aktivnosti na Rudniku formirana su vulkanska tela koja se utiskuju duž slojevitosti sedimentnih stena, a neka ih presecaju u vidu dajkova. Starost ovog vulkanskog događaja određena je na 23.9 miliona godina. Ovaj miocenski vulkanizam doveo je do kontaktno metamorfnih promena sedimentnih stena i obrazovanja skarnova ...... .................... 7 TEKTONSKA I GEOLOŠKA GRAĐA ........................................................................................... 9 Jura (J) ............................................................................................................................................ 10 ...
... varijeteti magmatskih stena, litološki različite sedimentne i metamorfne stene. Najstarije stene su jurski serpentiniti i serpentinisani peridotiti. Jura (J) Stene jurske starosti imaju najveće rasprostranjenje. Predstavljene su u vidu serpentinita sa harcburgitskim afinitetom je u pojasu kod Stragara ...
... uzoraka iz plićih nivoa ispitivane bušotine. U srednjim i dubljim delovima ispitivane bušotine, vrednosti MgO, Cr2O3 i nikla su znatno niže i kreću se između 0.95-6.3% (MgO), 0.02-0.09% (Cr2O3) i <20-293ppm Ni. MnO je u uzorcima iz plićih i srednjih delova ispitivane bušotine blizu granice detekcije ...Kostić N. Bojan. Kontaktni metamorfizam gornjokrednih sedimentnih stena Rudnika, Univerzitet u Beogradu, Rudarsko-geološki fakultet, 2021
-
Lower Berriasian ammonites from Dedina (Golubac Mountains, eastern Serbia) and their biostratigraphic implication
... ie. In: Steinmann, G., Doderlein, L. (Eds.), Elemente der Palaontologie. Wilhelm Engelmann, Leipzig, pp. 1-848. Steuer, A., 1897. Argentinische Jura-Ablagerungen. Ein Beitrag zur Kenntniss der Geologie und Palaeontologie der argentinischen Anden. In: Palaontologische Abhandlungen Jena, Neue Folge ...Zdenek Vasícek , Dragoman Rabrenović, Petr Skupien, Barbara Radulović. "Lower Berriasian ammonites from Dedina (Golubac Mountains, eastern Serbia) and their biostratigraphic implication" in Cretaceous Research (2023). https://doi.org/10.1016/j.cretres.2023.105623
-
Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел
Синиша Арсеновић (2019)Лежиште угља Ђурђевик представља источни део Бановићког угљеног басена и припада северној страни босанске офиолитске зоне унутрашњих Динарида у чији састав улазе стене палеозојске, мезозојске и кенозојске старости. Језерска доњомиоценска угљоносна серија изграђена је од лапоровито-глиновитих седимената са једним слојем мрког угља. Дебљина угљеног слоја креће се у интервалу од 5 до 25 m са генералним правцем пружања СЗ - ЈИ и падом према ЈЗ. У зони обухваћеноj геофизичким истраживањима изражена je пострудна тектоника у виду раседа мањег и ...... серија навучена преко јурске формације. 7 Слика 2.2 – Прегледна геолошка карта шире околине басена Ђурђевик (према ОГК СФРЈ лист Тузла) Јура (Ј) Јури припада врло хетерогена серија глинаца, пешчара, рожнаца са изливима спилита, ређе дијабаза и "пилоу лава". За ову серију је прихваћен термин ...
... леже на угљеном слоју, дебљине 60 до 80 m. Средњи део кровине карактеристичан је по појавама тракастог лапорца у коме се смењују светле и тамне нијансе, док је виша кровина од лапорца који имају глиновитији карактер и нешто је мекша. Дебљина средњег и вишег дела кровине креће се од 150 до 200 ...
... време, су: AT = (∑Ai)Tn (3.11) где је: AT – средња амплитуда у времену Т, Ai – амплитуда и-тог трага у времену Т, n – укупан број трагова. Када се графички прикажу, добија се један траг, као на слици 3.21 в), који се односи на средњу тачку А, односно за удаљеност извор-пријемник Х=0 ...Синиша Арсеновић. Просторни положај лежишта угља Ђурђевик: геофизичко-геолошки модел, Београд : Рударско-геолошки факултет, 2019
-
Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva
Ljiljana M. Vasić (2017-07-14)postupaka koji je primenjen u cilju definisanja zona prihranjivanja i veze izmeđupodzemnih i površinskih voda, vremena koje voda provede u podzemlju, pri čemu seformira jedinstven hemijski sastav i temperaturni režim isteklih voda, bili su polaznaosnova za usmerenje na istraživanje karsta i definisanje teme doktorske disertacije.Kučajsko-beljanički masiv se nalazi u istočnoj Srbiji i pripada oblasti Karpatobalkanskogluka i idealan je poligon za istraživanje, obzirom da se u okviru njega nalazejaka karstna vrela i pojave toplih karstnih izvora na relativno malom rastojanju, ...karstni sistemi, geneza podzemnih voda, izotopske metode, starost voda,hidrogeohemijski procesi, dubina cirkulacije podzemnih voda, subtermalne i termalnevode... trijas zastupljen samo donjim i srednjim delom, dok prisustvo gornjeg trijasa paleontološki nije utvrđeno. Ljiljana M. Vasić Doktorska disertacija 64 Jura (J) Jurski sedimenti su nastajali u toku srednje i gornje jure. Taloženje je počelo u srednjoj juri, odnosno u dogeru transgresivno ...
... metara (Stevanović, 1981). Debljna srednje jure na Kučaju iznosi prema autorima OGK Boljevac 20 do 50 metara. (J2,3) Srednja i gornja jura – serija je predstavljena dolomitima i dolomitičnim krečnjacima, koja zapravo predstavlja posebnu faciju prelaza srednje ka gornjoj juri. Krečnjaci su bankoviti ...
... titona. (J2) Srednja jura je predstavljena neritskim plitkovodnim sedimentima. Rasprostranjenje na Beljanici i severnom Kučaju imaju u nižim delovima serije konglomerati ili peskovito- šljunkoviti oolitični krečnjaci, kao i proslojci dolomita. U peskovitim partijama srednje jure Beljanice nalaze ...Ljiljana M. Vasić. "Geneza i uslovi cirkulacije voda kompleksnih karstnih sistema Kučajsko-Beljaničkog masiva" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2017-07-14)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... Kozur 1997; Stampfli and Borel 2004), је наставио да се шири током горњег тријаса, што је трајало све до лијаса односно почетка догера (доња – средња јура). Крајем доње јуре почело је отварање централног Атланског океана, као и његових источних грана у склопу Алпско – карпатског Тетиса, тј. океанских ...
... дефинисати средњи напон 𝑀 = 𝜎11 + 𝜎22 + 𝜎333 = 𝜎𝑖𝑖3 као 13 суме нормалних компонената напона, трага тензора напона. Средњи напон се може везати са главним компонентама напона, због тога што је траг тензора напона независтан у погледу координатних система. Тако се средњи напон може ...
... Schmid et al. (2008)). Ова тектонска дешавања приказана су у три тренутка геолошког времена: а) горњи тријас – карнијски кат (220 Ма), b) горња јура – оксфордски кат (156 Ма), c) горња креда – сантон (84 Ма). Тектонску реконструкцију приказану на скицама прате и профили, чији су положаји ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе
Ana S. Mladenović (2015-06-19)Циљ ове докторске дисертације био је реконструкција еволуције напонског пољаЗемљине коре у подручју Интерних Динарида у Србији током Алпске орогенезе.Истраживања за потребе решавања овог проблема су изведена у два дела. Првидео обухватао је анализу палеонапона на дефинисаном подручју истраживања,док се други део односио на анализу тренутно активног поља напона у овом делуБалканског полуострва. Истраживано подручје обухвата унутрашњи деоДинарског орогеног појаса, који се простире у централној и западној Србији. Собзиром на циљ истраживања, истраживано подручје је дефинисано тако даобухвата три ...Интерни Динариди, анализа палеонапона, фокални механизмиземљотреса, напонско поље, тектоно-магматски догађаји... Kozur 1997; Stampfli and Borel 2004), је наставио да се шири током горњег тријаса, што је трајало све до лијаса односно почетка догера (доња – средња јура). Крајем доње јуре почело је отварање централног Атланског океана, као и његових источних грана у склопу Алпско – карпатског Тетиса, тј. океанских ...
... дефинисати средњи напон 𝑀 = 𝜎11 + 𝜎22 + 𝜎333 = 𝜎𝑖𝑖3 као 13 суме нормалних компонената напона, трага тензора напона. Средњи напон се може везати са главним компонентама напона, због тога што је траг тензора напона независтан у погледу координатних система. Тако се средњи напон може ...
... Schmid et al. (2008)). Ова тектонска дешавања приказана су у три тренутка геолошког времена: а) горњи тријас – карнијски кат (220 Ма), b) горња јура – оксфордски кат (156 Ма), c) горња креда – сантон (84 Ма). Тектонску реконструкцију приказану на скицама прате и профили, чији су положаји ...Ana S. Mladenović. "Еволуција напонског поља подручја Интерних Динарида у Србији током алпске орогенезе" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2015-06-19)
-
Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata
Dejan N. Radivojević (2014-12-30)Predmet doktorske disertacije predstavljalo je rešavanje strukturno‐stratigrafskihodnosa miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata. U cilju regionalnogsagledavanja, korišćeni su svi raspoloživi geofizički i geološki podaci sa širegistražnog područja, odnosno iz celog Panonskog basena i susednog orogena. Osimklasičnih metoda primenjene su i savremene metode seizmostratigrafije,tektonostratigrafije i riftne sekvencione stratigrafije. Primenjene metode omogućilesu izradu modela progradacije ivice šelfa za ceo Panonski basen, modela uzajamnihveza između basena i geodinamičkog modela jugoistočnog oboda basena.Jezero Panon je većim delom zapunjeno prilivom sedimenata paleo‐Dunavom saseverozapada, odnosno ...Centralni Paratetis, Panonski basen, miocen, jezero Panon,seizmostratigrafija, sekvenciona stratigrafija, paleogeografija, geodinamika... Prema podacima o srednjim mesečnim temperaturama vazduha po pojedinim godinama (slika 1.3), izvodi se zaključak da je juli najtopliji mesec u godini, sa srednjom temperaturom od 21,9˚ C. Najniže srednje mesečne temperature javljaju se u januaru, a njihova srednja vrednost je 0,0˚ C ...
... Trijas .................................................................................................................................... 30 5.1.3. Jura–kreda (?) (ofiolitski kompleks) ....................................................................... 33 5.1.4. Gornja kreda .................... ...
... breče, u kojima nisu pronađeni fosilni ostaci, koje najverovatnije pripadaju donjem ladinskom katu (Čanović & Kemenci, 1988). 5.1.3. Jura–kreda (?) (ofiolitski kompleks) U južnom delu istražnog prostora nalazi se ofiolitski kompleks predstavljen dijabazima i spilitizovanim ...Dejan N. Radivojević. "Regionalno-geološke karakteristike miocenskih sedimenata na prostoru severnog Banata" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-12-30)
-
Hidrogeološke karakteristike i ocena bilansa Ravaničkih krečnjaka
Andrijana Stanišić (2024)Hidrogeološka problematika koja se vezuje za složene uslove cirkulacije podzemnih voda u karstu kao i kompleksnost karakterizacije karstnih izdanskih voda, predstavljaju ključne faktore za usmeravanje ka istraživanju karsta i definisanje teme završnog rada. Tematikom rada obuhvaćene su prvenstveno hidrogeološke karakteristike područja istraživanja a zatim i analiza elemenata režima i bilansa podzemnih vodnih resursa u cilju njihove pravilne valorizacije.Zapadni krečnjački pojas Karpato-balkanskog luka odvojen je od mezozojskog kompleksa Kučajsko-beljaničkog masiva navlakom crvenih permskih peščara, koja se nastavlja na krepoljinsko-senjsku zonu ...karstni tip izdani, bilans podzemnih voda, podzemno isticanje, sifonalna cirkulacija, Ravanički krečnjaci... slabo metamorfisani. Tvorevine srednjeg trijasa imaju veće rasprostranjenje od donjotrijaskih. Transgresivno preko krečnjačke facije leže svetlo — mrki laporoviti krečnjaci sa rožnacima jurske starosti debljine oko 30 – 50 m. 18 JURA (J) Krajem srednjeg trijasa u okviru Karpato-balkanske ...
... XI XII Minimalne vrednosti padavina Srednje vrednosti padavina Maksimalne vrednosti padavina Slika 1.2.-1. Histogram minimalnih, srednjih i maksimalnih vrednosti padavina za period 1999-2018. godine, hidrometeorološka stanica “Čuprija” (RHMZ Srbije) Srednje godišnje vrednosti padavina 1000 ...
... vrednosti temperature | P Srednje vrednosti temperature FıMaksimalne vrednosti temperature -10 Slika 1.2.-4. Histogram minimalnih, srednjih i maksimalnih vrednosti temperature vazduha za period 1999-2018. godine, hidrometeorološka stanica “Čuprija ” (RHMZ Srbije) ———=Srednje godišnje vrednosti t ...Andrijana Stanišić . Hidrogeološke karakteristike i ocena bilansa Ravaničkih krečnjaka, 2024
-
Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa
Snežana M. Ignjatović (2014-06-30)Timočki magmatski kompleks (TMK) u geotektonskom smislu pripada KarpatoBalkanidimaistočne Srbije, koji su deo Tekijsko-Dakijske jedinice. TMK je nastaotokom kontinuirane vulkanske aktivnosti, koja je trajala oko deset miliona godina iodvijala se generalno u tri faze (Zimmerman et al., 2008, Kolb et al., 2013, Banješević,2006). Pomeranje vulkanskog fronta je išlo od istoka ka zapadu (von Quadt et al., 2002,2003, 2007). Ovaj kompleks pripada tetijskom evroazijskom metalogenetskom pojasu usvetu poznat po ležištima bakra i zlata (Janković, 1990).U doktorskoj disertaciji su prikazani rezultati ...Timočki magmatski kompleks, aeromagnetska istraživanja, gravimetrijskaistraživanja, 2D geološko-geofizički model, Valja Strž, magmatsko telo... Najrasprosrtanije su stene gornjokredne starosti. Stene jurske i donjokredne starosti se nalaze u podlozi Timočkog magmatskog kompleksa. Jura U područjima duţ celog oboda TMK izdvojene su stene Jurske starosti. Ove stene leţe diskordantno preko paleozojskih stena, a u povlati su im ...
... ivica uzročnika anomalija u horizontalnoj ravni, dok dubina do uzročnika predstavlja rastojanje izmeĎu nulte konture i ± 45° konture ili njihove srednje vrednosti (Salem et al., 2007). Za razliku od gore pomenutih transformacija (VDR, THDR i AS) postupak izvoda nagiba uglavnom daje dobre rezultate ...
... blizini profila. Vrednosti gustine i susceptibilnosti magmatskih stena dobijene su na osnovu podataka istraţnog bušenja, odnosno korišćene su srednje vrednosti susceptibilnosti i gustine magmatskih stena. Susceptibilnost i gustina stena, koje izgraĎuju podlogu i sedimente su definisane, uglavnom ...Snežana M. Ignjatović. "Geološko-geofizički model dela Timočkog magmatskog kompleksa" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-06-30)
-
Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije
Vladimir Šaraba (2021)Sa namerom definisanja hidrogeološke uloge i značaja mikrobiološkog diverziteta odabranih pojava mineralnih voda Srbije, primenom sistema biodetektora, dokazano je prisustvo gvožđevitih, sulfato-redukujućih, sluz-produkujućih, heterotrofnih aerobnih i denitrifikacionih bakterija, na osnovu čega je proračunat rizik od razvoja procesa biokorozije i biohemijske inkrustacije, te zdravstveni rizik. Uz procenu rizika, izvedene su analize skenirajuće elektronske mikroskopije biofilmova i hidrogeohemijsko modeliranje, te makroskopska, otpička i difrakciona ispitivanja naslaga inkrustacije, dok je fizičko-hemijskim analizama utvrđena vrednost ukupne mineralizacije iznad 1 g/L, kao i povišeni ...biohidrogeologija, SEM analize, makroskopska i optička ispitivanja, rendgenska difrakcija praha, hidrogeohemijsko modeliranje, BART analize, metabarkoding analize mikrobioma, fizičko-hemijske analize, starenje bunara (biokorozija, biohemijska inkrustacija i biozarastanje), zdravstveni rizik... dolomiti; 21 – Malm: krečnjaci, dolomiti, breče; 22 – Jura uopšte; 23 – Srednji-gornji trijas: dolomiti, krečnjaci, klastiti; 24 – Ladinski kat: krečnjaci, rožnaci, dolomiti, klastiti, tufovi, porfiriti; 25 – Srednji trijas uopšte; 26 – Donji-srednji trijas: dolomiti; 27 – Perm uopšte; 28 – Mlađi paleozoik ...
... utvrđeno; 6 – Veća reka; 7 – Potok (reka); 8 – Pojava mineralnih voda. Uvod 59 Sedimentne stene su paleozojske (devon-perm), mezozojske (trijas-jura) i kenozojske (miocen i holocen) starosti. Metamorfne stene su paleozojske i tercijarne starosti, dok su intruzivne i efuzivne stene tercijarne starosti ...
... preradu i prečiščavanje voda (Preuzeto i modifikovano prema Ikuma et al., 2013)* *Strelica pokazuje smer protoka vode. Biofilteri sadrže filter srednjih zrna (npr. pesak, granularni aktivni ugalj) koji je pokriven biofilmom. Bakterijske aktivnosti u biofilmu imaju za posledicu transformaciju hranljivih ...Vladimir Šaraba. Mikroorganizmi - biohidrogeološki indikatori odabranih pojava mineralnih voda Srbije, Beograd : [V. Šaraba], 2021
-
Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду
... факултету у Бео- граду изабран је 1994. године, а за асистента 2000. Област научноистраживачког рада и интересовања је геологија, стра- тиграфија, јура источне Србије. Члан Српског геолошког дру- штва. Са факултета отишао 2008. го- дине. Мр НЕНАД ГРУБИН, рођен је 1967. године у Зрењанину ...
... 1992: Стратиграфско место ургонских рудиста у Србији. Геолошки анали Балканскога полуострва, 56/1, 37–44. РАБРЕНОВИЋ Д., ЈАНКИЧЕВИЋ Ј., 1993: Граница јура-креда у Карпато- балканидима Источне Србије. Геолошки анали Балканскога полуострва, 57/1, 59-70. JANKIČEVIĆ J., RABRENOVIĆ D., BANJAC N., 1995: Osnovna ...
... за регионалну геологију и палеонтологију, РГФ, 1–237, Београд. (монографија) АНЂЕЛКОВИЋ М., МИТРОВИЋ-ПЕТРОВИЋ J., 1992: Палеогеографија Србије – Јура. Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, Институт за регионалну геологију и палеонтологију, 1–128, Београд. (монографија) МИТРОВИЋ-ПЕТРОВИЋ ...главни и одговорни уредник Душан Поломчић. Споменица 1991. – 2015. година: 135 година геологије и 70 година рударства на Универзитету у Београду, Београд : Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет, 2016
-
Tektono-termalna evolucija kontakta Dinarida i Karpato-Balkanida u području Jastrepca
Dalibor Erak (2019)Predmet istraživanja doktorske disertacije je tektonska evolucija područja planine Jastrebac u centralnoj Srbiji, gde višefazna tektonska aktivnost od mezozoika do danas komplikuje rekonstrukciju strukturnih odnosa i geološke evolucije ovog prostora. Kompleksna višefazna evolucija planine Jastrebac u Srbiji je demonstrirana kombinovanjem kinematskih podataka prikupljenih na terenu i mikrostrukturnih opservacija sa dodatnim termohronološkim podacima “fission track” i podacima odredbe starosti metodom U-Pb na cirkonima. Gornjokredna ekshumacija bila je praćena gornjokredno-eocenskim navlačenjem i magmatizmom vezanim za kontinentalnu koliziju, pri čemu je akreciona ...... gabrovi Ofiolitski melanz (gornja jura) D. Erak: Tektono-termalna evolucija kontakta Dinarida i Karpato-balkanida u podruéju Jastrepca - doktorska disertacija PRILOG 1 BIOGRAFIJA AUTORA Dalibor Erak rođen je 22.02.1984. godine u Zrenjaninu. Osnovnu i srednju školu završio je u Kikindi. Na ...
... ih nisko do srednje metamorfisanih stena Jastrebačke jedinice u koje je utisnut paleogeni granitoid (verovatno Vardarska zona), a da je gornji predstavljen krupnom navlakom, kristalina Srpsko-makedonske mase, izdvojene kao Moravska jedinica. Prema istim autorima, nisko do srednje metamorfisan ...
... tektonski prozor koji otkriva pluton intrudovan u slabo metamorfisane metasedimente i mafite. Zaključak dosadašnjih istraživanja je da nisko do srednje metamorfisan kompleks Velikog Jastrepca sa granitoidom predstavlja metamorfni "core complex", ekshumiran mehanizmima ekstenzione tektonike u paleogenu ...Dalibor Erak. Tektono-termalna evolucija kontakta Dinarida i Karpato-Balkanida u području Jastrepca, Beograd : Rudarsko-geološki fakultet, 2019
-
Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)
Љупко Рундић, Мери Ганић (2020)Љупко Рундић, Мери Ганић. "Еоценска фауна југозападног дела Сирт басена (Либија)" in Записници Српског геолошког друштва, Српско геолошко друштво (2020)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... na granici gornje krede i tercijara (Cvetković et al., 2000a). Okeanski basen čiji je relikt glavna Vardarska zona je zatvoren u periodu srednja-gornja jura, dok je ogranak Vardarskog okeana čiji je relikt zapadni pojas Vardarske zone otvoren u gornjem delu norijskog kata (gornji trijas), i ostao ...
... između velike i srednje perspektivnosti spadaju plutoni Brajkovca i Drenja i subvulkanska masa Slavkovice. U grupu magmatskih kompleksa sa ocenom "srednja ili ograničena perspektivnost" spadaju vulkaniti Ravnog brda (Borač) i Gradske Gore (Rudnik). U prelaznu grupu između srednje i male perspektivnosti ...
... varira od 2,80 do 6,35 ppm, dok je srednji sadržaj 4,51 ppm U. Sadržaj torijuma varira od 7,70 do 20,50 ppm, dok je srednji sadržaj 15,08 ppm Th. U granitoidu porfiroidne strukture, dobijeni su sadržaji urana 7,0 i 8,9 ppm, a torijuma 29,1 i 32,7 ppm. Srednji sadržaj urana iznosi 7,95 ppm, a torijuma ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena
Lidija M. Kurešević (2014-01-22)U sastavu Vardarske zone, jedne od tektonski najsloženijih oblasti Balkanskogpoluostrva, u čijem domenu se odvijalo otvaranje i zatvaranje okeanskih prostora isubdukcija koja je dovela do intenzivne magmatske aktivnosti pretežno tokom tercijara,danas se nalazi veći broj magmatskih kompleksa.U ovoj disertaciji su obrađene geološke karakteristike trinaest izabranih magmatskihkompleksa Vardarske zone tercijarne starosti, i laboratorijski određena mineraloškopetrografskasvojstva stena u njihovom sastavu i fizičko-mehanička svojstva kamenaznačajna za utvrđivanje mogućnosti njihove primene za dobijanje blokovaarhitektonskog građevinskog kamena iz kojih se dobijaju ploče za oblaganjegrađevinskih ...... na granici gornje krede i tercijara (Cvetković et al., 2000a). Okeanski basen čiji je relikt glavna Vardarska zona je zatvoren u periodu srednja-gornja jura, dok je ogranak Vardarskog okeana čiji je relikt zapadni pojas Vardarske zone otvoren u gornjem delu norijskog kata (gornji trijas), i ostao ...
... između velike i srednje perspektivnosti spadaju plutoni Brajkovca i Drenja i subvulkanska masa Slavkovice. U grupu magmatskih kompleksa sa ocenom "srednja ili ograničena perspektivnost" spadaju vulkaniti Ravnog brda (Borač) i Gradske Gore (Rudnik). U prelaznu grupu između srednje i male perspektivnosti ...
... varira od 2,80 do 6,35 ppm, dok je srednji sadržaj 4,51 ppm U. Sadržaj torijuma varira od 7,70 do 20,50 ppm, dok je srednji sadržaj 15,08 ppm Th. U granitoidu porfiroidne strukture, dobijeni su sadržaji urana 7,0 i 8,9 ppm, a torijuma 29,1 i 32,7 ppm. Srednji sadržaj urana iznosi 7,95 ppm, a torijuma ...Lidija M. Kurešević. "Potencijalnost tercijarnih magmatskih kompleksa Vardarske zone Srbije sa aspekta arhitektonskog građevinskog kamena" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2014-01-22)
-
Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije
Branko R. Miladinović (2016-04-27)Ugalj predstavlja energent na čijoj osnovi se razvija privreda celog sveta.Zato mu se pridaje velika pažnja u eksploataciji i preradi, bez obzira na mnogeštetne uticaje na životnu sredinu, a posebno na efekat staklene bašte koji sestvara emisijom zagađujućih materija u atmosferu radom termoelektrana naugalj.U Srbiji, resurs koji se danas u najvećoj meri koristi u proizvodnjielektrične energije je ugalj i on učestvuje u proseku sa 70 %. U strukturi ukupneproizvodnje ugljeva, dominiraju lignitski ugljevi sa učešćem od 98 %, a ...Srbija, kameni i mrki ugalj, podzemna eksploatacija, preradauglja, rudničke vode, hemijski sastav, emisija zagađujućih materija, životnasredina... Trijaska serija se završava ladinskim i anizijskim katom srednjeg trijasa (T21+2), izgrađeni od uslojenih i peskovitih krečnjaka u nižim partijama i bituminoznih krečnjaka i alevrita u višim partijama (slika 18.). U području krepoljinskog basena, jura je predstavljena dogerom (J2) i malmom (J3). U ...
... rudnika su: - površina sliva F= 75,9 km2; - dužina toka L= 12,0 km; - srednji uravnati pad I= 2,92 %. Srednji mesečni proticaji Izgare, registrovani na navedenom profilu, prikazani su u tabeli 17. Tabela 17. Srednji mesečni proticaji reke Izgare na profilu kod rudnika „Soko“ ...
... suma padavina i srednje dnevne temperature, prognozni srednje dnevni priliv u jamu rudnika „Štavalj“, dobijen je korišćenjem višestruke linearne regresije i to: iiiiiipriliv TbPbPbPbPbaQ ⋅+⋅+⋅+⋅+⋅+= −−−− 584456324211, (3) gde su: iprilivQ , - srednje dnevni priliv voda ...Branko R. Miladinović. "Hidrogeoekološki uslovi eksploatacije kamenih i mrkih ugljeva Srbije" in Универзитет у Београду, Универзитет у Београду, Рударско-геолошки факултет (2016-04-27)